Hvala Allahu, Gospodaru svjetova. Njega hvalimo, od Njega pomoć i oprost molimo. Neka je
salavat i selam na posljednjeg Allahovog poslanika, Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem,
njegovu porodicu, ashabe i sve one koji ga slijede do Sudnjeg dana.
Draga braćo,
namaz je srce vjernika. On je granica između vjernika i nevjernika, između onih koji su
svjesni Allaha i onih koji su robovi svojih strasti. Zato je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
rekao:
“Dogovor između nas i njih je namaz. Ko ga ostavi – ostavio je vjeru.” (Tirmizi)
Allah, dželle šanuhu, kaže:
“Uspostavljaj namaz, jer namaz, zaista, odvraća od razvrata i od svega što je ružno.” (El-
Ankebut, 45)
Namaz nije samo pokret, nego susret. Nije samo dužnost, nego dar – prilika da rob, makar i
prah na zemlji, stane pred Vladara nebesa. Ko to razumije, taj se ne žuri da završi namaz,
nego da se s njim smiri.
Od svih namaza, akšam ima posebnu toplinu. To je namaz koji dolazi kad dan umire, a noć
se rađa. U tom prijelaznom trenutku, kad svjetlo nestaje, a tamu osjećaš kako se spušta,
vjernik se sjeća da i njegov život prolazi – dan za danom, dok se ne ugasi njegovo sunce.
Akšam nas uči zahvalnosti. Zahvalnosti što smo dočekali još jedan zalazak. Zahvalnosti što
imamo kome pasti na sedždu prije nego što nestane svjetla.
Zašto se kod akšama prvo klanja farz, pa tek sunnet?
Ulema jasno kaže razlog je kratko vrijeme akšama. To je najkraće namasko vrijeme u danu
traje od zalaska sunca do nestanka crvenila na zapadu. Zato se prvo klanja farz, da se ne bi
desilo da prođe vrijeme, a čovjek propusti ono što je stroga obaveza. Tek poslije farza, klanja
se sunnet, kao potvrda i ukras.
Neki narodni komentari spominju da će Sudnji dan nastupiti pri zalasku sunca, pa time
simbolično povezuju akšam s krajem svijeta. To ima moralnu poruku, ali šerijatski razlog za
redoslijed namaza nije to, već kratko vrijeme.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je sam klanjao akšam odmah po nastupanju vremena, i
rekao:
“Užurbajte se s akšam-namazom, jer njegovo vrijeme je kratko.”
Nagrada za akšam-namaz
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao:
“Ko klanja sabah i akšam u džematu, kao da je cijelu noć proveo u ibadetu.” (Muslim)
I još:
“Ko čuva akšam-namaz, Allah će ga obasjati svjetlom na Sudnjem danu.”
Akšam je svjetlo kraja dana, kao što je vjera svjetlo kraja života.
Hikaja iz života Poslanika i ashaba – Akšam kao ogledalo života
Prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jedne večeri, nakon što je klanjao
akšam-namaz s ashabima, sjeo i gledao kako sunce potpuno nestaje za horizontom. Zatim je
rekao ashabima:
“Zar ne vidite kako se dan gubi, kako sunce odlazi, i kako dolazi noć?” Rekli su: “Vidimo,
Allahov Poslaniče.”
Pa je rekao: “Tako nestaje i život svakog čovjeka dan po dan, korak po korak, dok ne zađe
njegovo sunce. Zato požurite s dobrim djelima, prije nego što vam dođe večer života.”
Jedan od ashaba, Ebu Derda, r.a., nakon toga je običavao da klanja akšam odmah po ezanu,
pa bi govorio svojoj porodici:
“Zalazi sunce mog života. Ne znam hoće li svanuti novo jutro. Hajde da zahvalimo Allahu
prije nego što nestane svjetla.”
Zaključak i dova
Draga braćo,
akšam namaz je trenutak između dvije tame ,tame dunjaluka i svjetla imana. Klanjaj ga
odmah, kao da se opraštaš s danom, možda i sa životom. Zahvali se Gospodaru na svakom
danu koji ti je darovao, jer će jednom doći onaj akšam nakon kojeg više nećeš čuti ezan.
“Čuvajte namaze, a posebno srednji namaz, i pred Allahom ponizno stojte.” (El-Bekare, 238)
Allahu naš, učini da naši dani završavaju u sedždi, a ne u grijesima. Učini da nas svaki akšam
približi Tebi, a svaki zalazak sunca podsjeti na vječni izlazak sunca u Džennetu.
Amin, ja Rabb.
